Natrag na vijesti
Tehnologija

Umjetna inteligencija u borbi protiv klimatskih promjena: Tehnologija koja mijenja našu budućnost

Umjetna inteligencija postaje ključni saveznik u borbi protiv klimatskih promjena kroz optimizaciju energetskih sustava, predviđanje rizika, otkrivanje dezinformacija i poticanje globalne suradnje.

11. listopada 2025.
4 min čitanja
0 pregleda
Autor: INECO Team
An illustration showing a futuristic urban landscape powered by renewable energy sources, with solar panels, wind turbines, and AI-driven technology interfaces analyzing environmental data in real-time. The background features lush greenery and clean skies, symbolizing sustainability and technological synergy.

Uvod: Klimatske promjene – globalni izazov i prilika za inovacije

Klimatske promjene predstavljaju jedan od najvećih izazova današnjice, s dalekosežnim posljedicama za okoliš, društvo i gospodarstvo. Umjetna inteligencija (AI) sve više ulazi u središte rasprava o mogućim rješenjima, nudeći inovativne pristupe u praćenju, analizi i smanjenju negativnih utjecaja klimatskih promjena[3].

Što je umjetna inteligencija i zašto je važna u ekologiji?

Umjetna inteligencija je skup tehnologija koje omogućuju računalima da uče, analiziraju podatke i donose odluke s minimalnom ljudskom intervencijom. U kontekstu ekologije, AI se koristi za:

  • Prikupljanje i obradu velikih količina podataka o okolišu
  • Modeliranje klimatskih sustava i predviđanje promjena
  • Optimizaciju resursa i energetskih sustava
  • Otkrivanje i suzbijanje dezinformacija o klimi

Kako umjetna inteligencija pomaže u borbi protiv klimatskih promjena?

1. Optimizacija energetskih sustava i učinkovitost

Jedan od najpraktičnijih primjera primjene AI je optimizacija potrošnje energije. Google je razvio AI alate koji nadziru i optimiziraju rad podatkovnih centara, smanjujući potrošnju energije za hlađenje i poboljšavajući ukupnu energetsku učinkovitost[5]. Takvi sustavi automatski prilagođavaju rad opreme, čime se značajno smanjuje ugljični otisak.

  • AI modeli predviđaju potrošnju i prilagođavaju operacije u realnom vremenu.
  • Poboljšanja u industrijskim procesima i zgradarstvu smanjuju emisije stakleničkih plinova.

2. Praćenje i predviđanje klimatskih rizika

AI sustavi analiziraju podatke iz satelita, meteoroloških stanica i senzora kako bi predvidjeli ekstremne vremenske događaje, poput poplava, suša i oluja. Brzo prepoznavanje rizika omogućuje pravovremeno djelovanje i smanjenje šteta.

  • Napredni algoritmi obrađuju terabajte podataka i modeliraju složene klimatske procese.
  • Preciznije prognoze pomažu lokalnim zajednicama u planiranju zaštite.

3. Poticanje obnovljivih izvora energije

AI igra ključnu ulogu u integraciji obnovljivih izvora energije, poput solarne i vjetroelektrične energije, u postojeće elektroenergetske mreže. Algoritmi optimiziraju proizvodnju i distribuciju energije, smanjujući ovisnost o fosilnim gorivima[3].

  • AI predviđa varijacije u proizvodnji na temelju meteoroloških podataka.
  • Automatizirano upravljanje mrežom omogućuje stabilniju opskrbu električnom energijom.

4. Otkrivanje i borba protiv dezinformacija o klimi

AI se koristi za otkrivanje lažnih informacija i suzbijanje dezinformacija koje potkopavaju znanstvene činjenice o klimatskim promjenama[1]. Napredni algoritmi prepoznaju obrasce širenja lažnih vijesti i pomažu u isticanju točnih podataka.

"Dezinformacije vođene umjetnom inteligencijom narušavaju povjerenje javnosti ne samo u znanost, već i u institucije i demokratske procese." [1]
  • AI alati analiziraju društvene mreže i identificiraju izvore lažnih informacija.
  • Suradnja s medijima i znanstvenicima pomaže u širenju provjerenih informacija.

5. Prepoznavanje uzoraka i donošenje odluka

AI omogućuje bržu i precizniju analizu kompleksnih podataka o okolišu, što pomaže znanstvenicima i kreatorima politika u donošenju odluka temeljenih na podacima. Primjene uključuju:

  • Procjenu učinkovitosti ekoloških politika
  • Modeliranje scenarija za smanjenje emisija
  • Praćenje napretka prema klimatskim ciljevima[6]

Praktični primjeri i inovativni projekti

Google AI za energetsku učinkovitost

Googleovi podatkovni centri koriste AI za automatsko upravljanje sustavima hlađenja, što je dovelo do smanjenja potrošnje energije do 40%. Ovakva rješenja mogu se primijeniti u industriji, javnim zgradama i domaćinstvima[5].

AI u praćenju stanja šuma i oceana

Napredni sustavi strojnog učenja analiziraju satelitske snimke kako bi otkrili krčenje šuma i promjene u morskim ekosustavima. Pravovremena detekcija omogućuje brže reakcije i bolje upravljanje prirodnim resursima.

AI u urbanističkom planiranju

Gradovi koriste AI za optimizaciju javnog prijevoza, smanjenje prometnih gužvi i praćenje kvalitete zraka. Pametne prometnice i zeleni prostori planiraju se na temelju podataka i simulacija, čime se smanjuje zagađenje i poboljšava kvaliteta života.

Izazovi i rizici korištenja umjetne inteligencije

Širenje dezinformacija i lažnih vijesti

AI može ubrzati širenje lažnih informacija, što predstavlja ozbiljan izazov u borbi protiv klimatskih promjena[1]. Potrebna je suradnja između tehnoloških tvrtki, medija i regulatornih tijela kako bi se AI koristila odgovorno.

Etika, transparentnost i povjerenje

Važno je osigurati da AI sustavi budu transparentni, pravedni i pouzdani. Potrebne su jasne smjernice za korištenje AI u ekologiji, zaštitu privatnosti i sprečavanje zloupotrebe tehnologije.

Budućnost: Globalna suradnja i inovacije

Klimatske promjene su univerzalni problem koji zahtijeva globalnu suradnju. AI može olakšati razmjenu podataka, potaknuti međunarodne projekte i unaprijediti zeleno gospodarstvo[2]. Zemlje koje ulažu u AI i zelene tehnologije mogu ostvariti konkurentsku prednost, prilagoditi gospodarstva i pridonijeti globalnim rješenjima.

Zaključak: AI kao saveznik održive budućnosti

Umjetna inteligencija nudi brojne mogućnosti za praćenje, predviđanje i smanjenje utjecaja klimatskih promjena. Iako postoje izazovi, odgovorna primjena AI-a može značajno doprinijeti izgradnji održivije i otpornije budućnosti za sve.